Tržište

Telekomunikacije u Jugoistočnoj Europi

Telekomunikacijski sektor u zemljama Jugoistočne Europe sadrži tri glavne mreže:

• Javna komutirana telefonska mreža
• Mobilna mreža
• Širokopojasni Internet

Javna komutirana telefonska mreža
Kao i u drugim dijelovima Europe, broj korisnika i prihodi javne komutirane telefonske mreže (engl. PSTN – Public Switch Telephone Network) opadaju. Prosječna penetracija PSTN-a je oko 26%.
Osim pozitivnog efekta koji ima supstitucija fiksne telefonije (PSTN-a) s mobilnom, te na taj način indirektno utječe na rast tržista mobilne telefonije, PSTN nije od interesa za tvrtku Telcro.

Mobilne mreže
Sve zemlje u regiji doživljavaju jak rast mobilne telefonije. Prosječna penetracija u regiji je oko 60%, te se bilježi rast od 5 postotnih bodova (u Albaniji), sve do 26 postotnih bodova u Crnoj Gori, u 2005. godini.

Širokopojasni internet
Kako širokopojasni pristup internetu doprinosi brzoj i efikasnijoj razmjeni i prikupljanju informacija, te komunikaciji općenito, vrlo je važan u razvoju svakog društva. Penetracija širokopojasnog interneta u regiji vrlo je mala u usporedbi s Europskom Unijom. Prosječna penetracija širokopojasnog interneta u EU na kraju 2005. godine bila je oko 11.5%, dok je u zemljama Jugoistočne Europe bila u prosjeku svega oko 1.6% (od nepostojećeg širokopojasnog interneta u Albaniji, pa do 3.5% penetracije u Rumunjskoj).

Prema navedenom, može se zaključiti da postoje znatne prilike za ulaganja u širokopojasni pristup internetu, te za ulaganje u segmentirani pristup mobilnoj telefoniji (MVNO) u regiji.

Detaljnije: Hrvatsko tržište

Mobilna telefonija u Hrvatskoj
Hrvatsko tržište mobilne telefonije postaje sve zrelije. S penetracijom od preko 100% (siječanj 2007.), postaje sve teže pridobiti preostali dio populacije, a time i zadržati postojeće korisnike sa medusobno sličnim i nediferenciranim ponudama. Na ovom nivou penetracije (radi ubrzanja tržišnog natjecanja i daljnje liberalizacije telekomunikacija) u većini zemalja Europske Unije regulatorno tijelo je počelo podržavati ulazak alternativnih mobilnih operatera: MVNO-ova.

Trenutno na hrvatskom tržištu postoje tri mobilna operatera: T-Mobile, VipNet (mobilkom Austria) i Tele2.

Ukupni prihod tržišta je oko milijardu eura.

Regulativa u Hrvatskoj, iako napredna u mnogim područjima, pomalo zaostaje za onom zemalja Europske unije. Prenosivost broja u pokretnoj mreži uvedena je u listopadu 2006. godine, a zakonski okvir za uvođenje MVNO-a definiran je regulativno krajem 2005. godine, no još nije bilo komercijalne primjene te regulative.

Širokopojasni pristup internetu

Iako je Hrvatska drugoplasirana po nivou penetracije širokopojasnog interneta (poslije Rumunjske) sa 2.5%, ona još uvijek zaostaje za zemljama EU-a (11.5%).

95% korisnika širokopojasnog interneta koristi xDSL, dok ostatak otpada na WiFi i mrežu kabelske televizije. Većina xDSL linija pripadaju bivšem monopolu: T-Com-u (dio T-HT grupe koja je u većinskom vlasništvu Deutsche Telekom-a, koja je također i vlasnik T-Mobile-a Hrvatska). Ostalim alternativnim tehnologijama (WiFi, mreža kablovske TV) koriste se uglavnom novi operateri.

U rujnu 2006. godine, hrvatska je vlada objavila strategiju razvoja širokopojasnog interneta do 2008. godine, te je također i definirala akcijski plan za 2007. godinu. Glavni cilj strategije je povećati broj korisnika širokopojasnog interneta do 500,000 do kraja 2008. godine. Akcijski plan definira niz mjera koje će se poduzeti da bi se taj cilj ostvario. Mjere uključuju podršku vlade poduzetnicima koji se odluče pružati usluge širokopojasnog interneta u područjima u kojima to možda i nije odmah financijski isplativo, te podršku alternativnim tehnologijama za širokopojasni pristup internetu.